Komitet za prevenciju torture Saveta Evrope (CPT) sredinom prošle godine je izdao preporuke evropskim zatvorima, a cilj peporuka bio je da se omogući da transrodni zatvorenici, veoma važan segment zatvorske populacije, budu tretirani s poštovanjem i budu zaštićeni od rizika lošeg ophođenja.
U svom godšnjem izveštaju za 2023, Komitet naglašava da se tokom svojih poseta državama sve više sastaje sa transrodnim sobama koje služe zatvorske kazne, kako bi pratili uslove u kojima se osobe lišene slobode drže. Komitet nastoji da pruži smernice vladama i zatvorskim upravama, s obzirom na to da evropske države trenutno sprovode različite mere i politike i da je aktuelna debata kako se postupa s transrodnim osobama u zatvoru.
Predsednik Komiteta, dr Alan Mičel je izjavio: „Zatvori su društva u malom, često sa pojačanim problemima, s obzirom na manja, zatvorena i ograničena okruženja. Transrodne osobe koje se drže u pritvoru mogu biti u situaciji ranjivosti i povećanog rizika od zastrašivanja i zlostavljanja. Zabrinjavajuće je to što nekoliko država i dalje negira postojanje transrodnih osoba i ne predviđaju posebne odredbe za njihov tretman u zatvoru, što ih može izložiti zlostavljanju. Vlade treba da uspostave mere za zaštitu transrodnih osoba u pritvoru i da obezbede da se prema njima postupa sa dostojanstvom i pažnjom“.
Prema Komitetu, kada donose odluke o ophođenju prema transrodnim osobama, upravnici zatvora treba da promovišu svoj obziran odnos usvajanjem interdisciplinarnog pristupa, uzimajući u obzir pravne, medicinske i društvene aspekte, i uspostavljanjem posebnih zaštitnih mera za sprečavanje njihovog zlostavljanja od strane zatvorskog osoblja ili drugih zatvorenika.
Izveštaj određuje kao izazov veoma različite kriterijume za smeštaj transrodnih osoba širom Evrope u zavisnosti od politika različitih država. Neki se zasnivaju na samoodređenju i deklarisanju, drugi na pravnom priznanju, a neki na rodno afirmativnoj nezi (operaciji). Nekoliko država ima posebne politike i zakone koji usmeravaju i pomažu zatvorskim vlastima u vezi sa smeštajem transrodnih osoba, što se često radi od slučaja do slučaja, i podložno je individualnoj proceni rizika.
U skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava, Komitet naglašava da nacionalno zakonodavstvo treba da omogući priznanje osoba čiji se rod razlikuje od onog pripisanog po rođenju i da ne uspostavlja bilo kakav preduslov za pravno priznanje roda, kao što je operacija prilagođavanja tela rodnom identitetu (operacija potvrde roda). Shodno tome, kada se osoba određuje kao transrodna u postupku prijema u zatvor, to bi trebalo da bude dovoljno da zatvorska uprava tretira tu osobu kao takvu.
Komitet smatra da transrodne osobe treba da budu smeštene u zatvorskom delu koji odgovara rodu s kojim se identifikuju. Iako je bilo nekoliko nesrećnih slučajeva smeštanja transrodnih osoba optuženih ili osuđenih za seksualne delikte prema ženama u ženske zatvorske odseke, Komitet ističe da ih kao i sve druge zatvorenice treba smeštati na neko drugo mesto samo iz izuzetnih bezbednosnih ili drugih razloga, nakon pojedinačne procene rizika. Pored toga, transrodne zatvorenike bi trebalo konsultovati o njihovom izboru smeštaja tokom procedure ulaska i dati im mogućnost da zadrže poverljvost svog rodnog identiteta.
Tokom svojih poseta državama Evrope, Komitet se sretao sa transrodnim zatvorenicama koje su držane u muškim odeljenjima i koje su izjavile da se ne osećaju bezbedno, a neke su bile navodno seksualno zlostavljane i napadnute od strane drugih zatvorenika ili verbalno zlostavljanje od strane osoblja. U nekim zemljama, Komitet se takođe susreo i sa transrodnim ženama koje su izjavile da im često nije bilo dozvoljeno da se tuširaju u drugačijim terminima od muških zatvorenika, da su ponižavane tako što su ih nazivali muškim imenima, ili zabranjivali da nose žensku odeću.
Po mišljenju Komiteta, transrodnim zatvorenicima treba dozvoliti da se oblače u odeću koja je povezana sa njihovim odabranim rodnim identitetom i zatvorsko osoblje treba da im se obraća imenom koje su zatvorenci sami izabrale. Zatvorske uprave takođe treba da im se obraćaju koristeći imena koja su sami izabrali, kao i zamenice, u usmenoj i pisanoj komunikaciji, bez obzira na zvanična dokumenta. Dalje, nacionalne i zatvorske vlasti treba da omoguće da svo zatvorsko osoblje prođe obuku kako bi razumelo i umelo da odgovori na posebne potrebe transrodnih osoba, kao i rizike kojima su izožene u zatvorskom okruženju.
Komitet podstiče nacionalne vlasti da se pozabave rizicima diskriminacije transrodnih osoba u zatvoru i sprovedu mere i politike za sprečavanje i borbu protiv zlostavljanja od strane zatvorskog osoblja i nasilja i zastrašivanja koje se dešava u zatvorima a čija su meta transrodne osobe. Komitet takođe pruža smernice kojima bi se omogućilo da transrodne osobe ne shvataju pretresanje kao ponižavajuću praksu.
Godišnji izveštaj takođe sadrži konkretnu referencu o mogućem uticaju klimatskih promena na rad Komiteta, na primer, u kontekstu toplotnih talasa, jer mogu da prouzrokuju značajne izazove u obezbeđivanju adekvatnih uslova za život, i za osobe koje su pritvorene i lišene slobode, ali i za osoblje koje na tim mestima radi.
Uopšteno gledano, 2023, Komitet je obavio 18 poseta: peridočne posete Albaniji, Jermeniji, Kipru, Estoniji, Mađarskoj, Luksemburgu, Malti, Severnoj Makedoniji, Republici Slovačkoj, i Ukrajini, i ad hoc posete kako bi se ispitali specifični problemi u Bugarskoj, Francuskoj, Gruziji, Nemačkoj, Grčkoj, Srbiji i Ujedinjenom Kraljevstvu (dve posete).
Glavni cilj posete Srbiji u martu 2023. bio je ispitati kako policija postupa s licima lišenim slobode od strane policije i posebno mere koje su preduzete za sprečavanje zlostavljanja zatvorenika od strane policije. Delegacija je takođe razmotrila efikasnost istraga koje je sproveo organ tužilaštva i Službe unutrašnje kontrole MUP-a, a koje se tiču pritužbi na zlostavljanje pritvorenih lica od strane policijskih službenika.
Prevela: MJ