Povodom Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba, Treći program Radio Beograda emotovao je krajem marta, u okviru ciklusa Imaginarna edicija dva poglavlja iz knjige „Trans*: Kratak i otkačen prikaz rodne varijabilnosti”, Džeka Halberstama.
Povodom Međunarodnog dana vidljivosti trans osoba, Treći program Radio Beograda emotovao je krajem marta, u okviru ciklusa Imaginarna edicija dva poglavlja iz knjige „Trans*: Kratak i otkačen prikaz rodne varijabilnosti”, Džeka Halberstama. Knjigu je 2018. godine objavio Kalifornijski univerzitet u Los Anđelesu.
S kolonijalnim širenjem, zapaža Džek Halberstam u tekstu „Trans* – o važnosti imenovanja", otpočeo je i gotovo opsesivan projekat imenovanja i klasifikovanja flore i faune iz različitih delova sveta. Taj, naizgled, racionalan naučni projekat maskirao je kolonijalno osvajanje taksonomijom, invaziju napretkom, a okupaciju kultivisanjem. Međutim, imenovanje se u devetnaestom veku veoma brzo proširilo s biljnog i životinjskog sveta na ljudski, tako da su, između ostalog, mnogi termini koji se i danas koriste za opisivanje i objašnjenje polnih i rodnih varijacija uvedeni u jezik tokom poslednje tri decenije devetnaestog i prve decenije dvadesetog veka.
Imenovanje, dakle, predstavlja moćnu, gotovo „božansku" aktivnost koja je usađena u modernu proizvodnju znanja i stručnosti. U ovom tekstu, Halbestram analizira termin trans* kako bi ga otvorio za razvojne kategorije bića organizovane oko različitih oblika rodne varijantnosti, ali ne i ograničene njima. Asterisk, tj. zvezdica pored ove reči, modifikuje njeno značenje i sugeriše odbijanje da se tranzicija odredi u odnosu na bilo koji finalni oblik ili ustanovljenu konfiguraciju želje i identiteta. On, dakle, odbacuje izvesnost dijagnoze i drži na distanci svaki osećaj prethodnog poznavanja značenja ovog ili onog oblika rodne varijantnosti, i – što je, možda najvažnije – on trans* osobe pretvara u autore sopstvene kategorizacije. Tako trans* postaje ime za rastegljive oblike različitosti, za neizvesne oblike postojanja i dezintegraciju politike identiteta, koja je zasnovana na razdvajanju mnogih vrsta iskustava koja se, zapravo, prelivaju i stapaju, ukrštaju i mešaju. Ovaj termin, odnosno koncept, ostaje u trajnom sukobu s istorijatom rodne varijantnosti, u smislu preciznog definisanje i „sigurnih" medicinskih sudova, koji su odveć često bili povod žestokog isključivanja.
Tekst je s engleskog prevela Milica Jeremić, čita Aleksandar Božović, a urednik je Predrag Šarčević.