Opljačkao banku da bi svom dečku platio operaciju promene pola - Geten


Džon VojtovičPriča koja sledi predstavlja jednu od najluđih epizoda u dugoj istoriji bankarskih pljački u Americi.

Džon Vojtovič je romantik i kaže da je baš zbog toga pokušao da opljačka banku, kako bi mogao da finansira operaciju promene pola osobe koju je voleo.

Propala pljačka poslužila je kao inspiracija za film Dog Day Afternoon, kao i za nekoliko dokumentaraca, od kojih je poslednji, The Dog, dosad najdirektnija, najprisnija i najšokantnija biografija ovog njujorškog ekscentrika čija životna priča deluje gotovo previše filmska. Najbolja stvar je u tome što je sve istina!

- Niko nikada ne bi opljačkao banku kako bi neki tip mogao da ima operaciju promene pola, i upravo je to razlog zašto o tome snimaju filmove - kaže Vojtovič u dokumentarcu The Dog, koji prati jednu od najsenzacionalnijih krimi priča u američkoj istoriji.

Tog 22. avgusta 1972. godine, Džon Vojtovič i dvojica saučesnika - Salvatore Naturale i Bobi Vestenberg - ušli su u bruklinsku podružnicu banke "Čejs Menhetn" sa sačmarama u rukama. Samo što su ušli, operacija je krenula katastrofalno naopako: Vestenberg se iznenada predomislio, rekao da ne može to da uradi i izašao je napolje; za sef u banci se ispostavilo da je poluprazan; jedan od zaposlenih u banci uspeo je da aktivira alarm...

Zgrada je uskoro opkoljena, a šestoro zaposlenih postali su taoci. Policija je napravila krizni štab u obližnjem salonu lepote, i počeli su pregovori.

Ispred zgrade banke brzo se okupila skupina od bezmalo 2.000 ljudi. U vreloj letnjoj noći svi su bili tu: FBI, hitna pomoć, snajperi na krovovima, TV ekipe...

- Bio je to cirkus. Ceo Bruklin je bio tu. Potpuni šou - kaže novinar Bob Kepsteter.

I Vojtovič je svoju ulogu igrao odlično. Zahtevao je hranu za taoce, a dostavljaču pice kao napojnicu je dao punu šaku novca. Prolaznicima je takođe kroz prozor bacao novčanice.

- Svi su ga voleli, bio je Robin Hud - kaže Kepsteter, koji je tada radio za Dejli njuz.

On i drugi novinari mogli su da razgovaraju direktno s Vojtovičem, a sve bizarnija drama pretvorila se u direktan prenos čiju je svaku reč gutao ceo grad.

Dva sata od početka pregovora, Vojtovič je saopštio svoje uslove za oslobađanje talaca: „Želim da mi dovezu suprugu iz bolnice 'Kings kaunti'. Njegovo ime je Ernest Aron. On je frajer. Ja sam gej“.

Vojtovič je rekao da banku pljačka kako bi mogao da plati Aronovu operaciju promene pola. Njih dvojica su se „venčali“ godinu dana pre toga na imprvizovanoj svadbi, ali je Aron postao deprimiran jer je shvatio da želi da živi u telu žene. U bolnici je završio nakon neuspelog pokušaja samoubistva.

- Bio je iskren. To je bila velika eksplozija. Gej oslobađanje pravo u lice javnosti - rekao je Vojtovičev prijatelj Džeremaja Njuton.

Vojtovičeva prva supruga Karmen Bifulko, s kojom je zakonski još uvek u tom trenutku bio u braku, za vreme drame u banci bila je na plaži s njihovo dvoje dece. Na vestima je videla da je u toku pljačka banke koju izvodi „deklarisani homoseksualac“, ali pojma nije imala da je to delo njenog muža.

Aron je doveden na mesto pljačke, rastrojen i razbarušen, samo u kućnoj haljini, ali je odbio da razgovara s Vojtovičem. Na kraju je druga osoba pristala da to uradi - Vojtovičeva majka Teri, koja je na mestu drame provela ukupno 13 sati.

U samoj banci taocima je bilo vruće, bili su umorni i uplašeni, mada ne od samog Vojtoviča. To se vidi i iz reči jedne od talaca.

- Bio je prijateljski nastrojen, tako je hteo da deluje. Imao je razlog zašto pljačka banku i nije planirao da sve traje tako dugo. Mislio je samo da će da uđe i izađe, ali nije se sve tako završilo - kaže u jednom od arhivskih snimaka iskorišćenih u dokumentarcu The Dog bivši talac, Širli Bol.

Kriza s taocima je trajala punih 14 sati, i oni su pušteni tek kada je banditima obećan avionski let izvan SAD. Agent FBI odvezao je otmičare i taoce na aerodrom DžFK, ali čim su tamo stigli, Naturale je upucan, Vojtovič uhapšen, a taoci oslobođeni.

Vojtovič je osuđen na kaznu zatvora od 20 godina, koju je izdržavao u federalnom zatvoru Luisburg; kada se film Sidnija Lameta Dog Day Afternoon (sa Alom Paćinom u glavnoj ulozi), pojavio 1975. godine, on je još uvek bio na robiji. Novac koji je dobio za priču poklonio je Aronu, koji se konačno operisao i postao Liz Eden. Vojtovič je na to bio veoma ponosan. U TV emisiji emitovanoj neposredno pred njegovo prevremeno puštanje na slobodu 1975. godine, Vojtovič je rekao Liz: „Ne žalim što sam to uradio, jer to ti je spaslo život“.

Njujorške filmadžije Alison Berg i Frenk Keraudren odlučili su da ponovo pokušaju da uđu u trag Vojtoviču 2002. godine, jer im se njegova sudbina učinila kao neverovatna priča.

- Zanimalo nas je kakav je on kao čovek zapravo, u stvarnom životu sada. Da li je jednako razuzdan i harizmatičan kao lik iz filma Dog Day Afternoon, pitala se Alison Berg.

Ispostavilo se da je bio „100 puta čudniji, zanimljiviji i urnebesniji“. Autorima dokumentarca ponudio je da ponovo opljačka banku, za potrebe filma!

Vojtovič je sebe u to vreme zvao Pas (The Dog, prema filmu Dog Day Afternoon), i uživao je u svom zloglasnom imidžu.

- Kada smo ga našli, živeo je anonimnim životom sa svojom majkom i bilo mu je drago što ga se neko ponovo setio, rekao je Keraudren.

- Svideli smo mu se jer sami sebe finansiramo, pa je smatrao da smo njujorški alternativci kao što je to i on bio, pa je ponudio pomoć. Čak je hteo i da opljačka banku za nas!, kaže Berg.

Bio je to početak desetogodišnjeg snimanja. Svaki drugi vikend provodili su sa Psom i njegovom majkom Teri.

- To je postao deo našeg života tokom čitave jedne decenije. Postali smo onoliko bliski koliko to uopšte možete da postanete s nekim ko nije član vaše porodice - kaže Keraudren.

Nakon nekoliko godina, Vojtovič im je rekao da ima rak. Odbio je da se leči i preminuo je 2006. godine.

- Sve do dan pred smrt imao je lascivne komentare i tražio je hamburgere, ali nije mogao da ih jede, jer mu je već bilo previše loše. Ali nikada nije promenio svoj stil, kaže Berg.

Tek tada su autori filma uključili i intervjue s drugim ljudima, uključujući još uvek žive Vojtovičeve bišve žene. Liz Eden je umrla 1987. godine od posledica bolesti povezanih s AIDS-om.

Vojtovičeva prva supruga Karmen Bifulko upoznala ga je dok su oboje radili u banci "Čejs Menhetn". „Postani moja srećna nevesta u budućnosti“, rekao joj je već na prvom sastanku. „Mislila sam da je tip lud“, rekla je ona.

Venčali su se 1967, nakon njegovog povratka iz Vijetnama, uprkos protivljenju njene porodice. „Preživeo sam rat samo da bih iznervirao tazbinu“, govorio je Vojtovič.

Ipak, Vojtovič je tokom boravka u vojsci otkrio seks s muškarcima, a sa Karmen se razišao 1969. godine.

- Brak je za mene sveta institucija. Ljubav je sveta institucija. Ako nekog volim, želim da se tom osobom i venčam. Želim da se obavežem toj osobi. U strejt društvu to radite tako što se venčate. Zato ne vidim zašto gejevi ne bi mogli da urade to isto, kaže Vojtovič u filmu.

Vojtovič i Aron su se venčali u velikom stilu. Aron je tražio i dobio „najskuplju venčanicu u radnji“, koštala je 1000 dolara. Ipak, par se razišao nakon Aronovih neprestanih zahteva da se operiše.

- Nisam hteo da Arni promeni pol, ali on je želeo da postane žena, kaže Vojtovič. On se plašio da ga partner više neće seksualno privlačiti.

Ali, nakon još jednog Aronovog pokušaja samoubistva, Vojtovič je shvatio da njegov ljubavnik neće moći da bude srećan dok ne promeni pol, pa je odlučio da nabavi novac - tako što će opljačkati banku.

U ono vreme, pojavile su se sumnje da je to pravi razlog za pljačku. Pojavile su se ideje da je to zapravo mafijaški posao koji je spektakularno propao. Gej barovi su u to vreme bili zabranjeni, pa su ih uglavnom vodili ljudi iz kriminalnog miljea, kao što je slučaj sa čuvenim „Stounvolom“. Sama Eden je Vojtoviča optužila da se zadužio kod mafije da bi platio venčanicu.

Ni policija mu nije verovala.

John-Stanley-Wojtowicz- Nisu mogli da prihvate to da sam banku opljačkao kako bih ljubavniku platio operaciju promene pola. Zato sam morao da izmislim novu priču. Potpisao sam priznanje u kojem je pisalo da sam se sastao sa potpredsednikom banke "Čejs Menhetn" i da mi je on rekao da to uradim - kaže Vojtovič u dokumentarcu.

Međutim, filmadžije ne veruju da je to bio pravi plan. Detalji otkrivaju koliko je cela operacija zaista bila haotična.

Vojtovič i njegovi saučesnici koje je upoznao u jednom baru, proveli su ceo dan krstareći Njujorkom u potrazi za bankom koju će da pljačkaju. U prvoj banci im je sačmarica pala na zemlju i opalila, pa su morali da beže; u drugoj je Vestenberg ugledao najbolju prijateljicu svoje majke; stigli su i da odu u bioskop, gde su kao inspiraciju gledali Kopolinog Kuma... Na cedulji koju su dali kasirki u trećoj banci pisalo je: „Ovo je ponuda koju ne možete da odbijete“.

Malo ko iz gej zajednice je podržao Vojtoviča.

- Nikog nije bilo briga. Govorili su da ne žele da se mešaju, jer je reč o mentalno oboleloj osobi, ludaku, kaže jedan od retkih izuzetaka iz tog vremena, aktivista Gej aktivističke alijanse (GAA), Rendi Viker.

Bivši predsednik GAA, Rič Vendel i dalje brani tu odluku.

- Činjenica je da je on maltretirao osmoro ljudi i da je jedna osoba zbog njega ubijena. To za mene nije Robin Hud, nego bolesnik - kaže Vendel.

Berg, međutim, kaže da je Vojtovič bio proizvod svog vremena.

The-Dog-3- To je tip koji je po mnogo čemu bio pravi mačo Italijan iz Bruklina 1950-ih, koji je tokom 1960-ih i '70-ih bio ispred svog vremena. Njegova priča je kao priča o Forestu Gampu: tiče se ranog pokreta za gej prava, tiče se Vijetnama, ali tiče se i početaka seksualne revolucije, kaže ona.

- Džon je za mene bio loš i lud čovek, ali ono što sam voleo kod njega je to što je imao srca - kaže Džordž Hit, Vojtovičev cimer iz ćelije i njegova treća „supruga“.

Hit je u zatvoru bio zbog oružane pljačke banke, a zatim je postao zatvorski advokat koji je Vojtoviča uzeo pod svoju zaštitu, da bi se na kraju i „venčali“ u zatvorskom krugu, 31. jula 1974. godine.

- Voleo je da bude u braku i trebao je treću ženu, pa sam to postao ja - kaže on.

Kada bi Karmen Bifulko došla u posetu, dve „supruge“ bi mahnule jedna drugoj.

Da li je čuvena pljačka banke zaista bila zločin iz ljubavi ili je Vojtovič izmislio celu priču da bi romantizovao jednu propalu pljačku?

- Ljubav je čudna stvar. Neki ljudi je osećaju dublje od drugih - rekao je on sudiji, kojeg je zatim optužio da ne voli svoju suprugu.

Alison Berg kaže da Vojtoviča nikad nije zanimalo šta drugi ljudi misle o njemu.

- Bio je sam svoj čovek. Nema toga što biste vi mogli da uradite da se on promeni, u bilo kom smislu. Ni o čemu nije bilo pregovora - kaže ona. To je bila njegova snaga, ali i ogroman problem. Razmena mišljenja na temu ljubavi sa sudijom desila se pre, a ne posle izricanja presude.

Ali, Vojtovič nikada ni za čim nije žalio.

- Kada bih sanjao san i u tom snu video sve što sam uradio, da li bih sve ponovio? Pa naravno da bih! Ja sam gej Bejb Rut! Ja sam pobedio!, rekao je Vojtovič.

Mnogi protagonisti ovih događaja sada su mrtvi, pa ovaj film ostaje jedino svedočanstvo o toj temi.

- On je bio iz vremena kada je grad bio drugačiji; bila je to jedina sredina u kojoj su ljudi poput njega mogli da postoje. Bio je to jedan spektakularan eksperiment u istoriji, kaže Keraudren.

Trejler za dokumetrac The Dog, pogledajte ovde:



Izvor: http://gayecho.com/Trans.aspx?id=22108&grid=2050&page=1#.VQAG3OEe32Q

Ličnosti

  • Kristina Ferari: „Seks radom se dobrovoljno bavim, nije pravedno da me kažnjavaju“ +

    Kristina Ferari: „Seks radom se dobrovoljno bavim, nije pravedno da me kažnjavaju“ Na Međunarodnom festivalu queer filma, Merlinka, biće prikazan i film Nikole Spasića, „Kristina“. Razgovarali smo sa Kristinom Milosavljević, alias Kristinom Ferari, glavnom protagonistkinjom filma. Opširnije...
  • Profesor Đorđević: Promena pola nije hir +

    Profesor Đorđević: Promena pola nije hir Niko ne želi da je u tuđoj koži, govorili su još grčki filozofi, međutim, ima i onih koji ne vole ni što su u svojoj. Opširnije...
  • Žarana Papić: Feminističko sećanje, generacijski prenosi i suživoti +

    Žarana Papić: Feminističko sećanje, generacijski prenosi i suživoti Pre dvadeset godina, 10. septembra 2002. umrla je Žarana Papić, jedna od glavnih osnivačica organizacije Geten, izuzetna teoretičarka, antropološkinja i zagovornica feminističke kritičke misli i doajenka jugoslavenskog feminističkog pokreta. Opširnije...
  • Haled Hoseini ponosno saopštio da mu je ćerka trans +

    Haled Hoseini ponosno saopštio da mu je ćerka trans Haled Hoseini, romanopisac, ambasador dobre volje UNHCR-a i lekar, autor bestselera „Lovac na zmajeve“ i „Hiljadu čudesnih sunaca“, 14. jula je saopštio na društvenim mrežama da se jedna od njegovih Opširnije...
  • Mikaela Hae Rodriges: Ljubav pobeđuje +

    Mikaela Hae Rodriges: Ljubav pobeđuje Mikaela Hae Rodriges po španskoj ili M. Džej Rodrigez prema engleskoj transkripciji prva je transrodna glumica i pevačica koja je na 79. dodeli Zlatnih globusa u istoriji ove nagrade dobila Opširnije...
  • 1