Vašington: uvođenje opcije trećeg roda samo početak - Geten

Oko 2 procenta beba rađa se sa kombinacijom polnih karakteristika koje nisu isključivo ni muške, ni ženske. Dvadesetsedmog januara, država Vašington omogućila je odraslim osobama opciju trećeg roda u izvodu iz matične knjige rođenih – znakom “X” se ukazuje na to da osoba nije ni muškarac, ni žena – bez ikakve medicinske dokumentacije. Kao teoretičarke koje se bave pitanjem roda, nas dve pozdravljamo ovu odluku. Velika je stvar da država prizna da nemamo samo prosto muškarce ili žene. Dodavanje jos jedne kategorije je dobar početak, ali ne rešava problem toga kako ove kategorije koristimo.
 

Svi smo naučili od roditelja, učitelja i prijatelja da je pol pitanje binarnosti, ili si jedno, ili drugo. Muškarci imaju XY hromozome, testise i penis, dok žene imaju XX hromozome, jajnike i matericu. Ali ovakav pokušaj klasifikovanja tela je pogrešan i predstavlja pojednostavljivanje stvari.

Oko 2 procenta beba rađa se sa kombinacijom polnih karakteristika koje nisu isključivo ni muške, ni ženske. To su osobe koje imaju intereks crte. Na primer, ko-autorka ovog teksta Džordžien, rođena je sa spoljašnjim ženskim izgledom, ali unutrašnji organi nisu tipični ženski, već ima XY hromozome i testise. U stvari, imala je testise dok lekari nisu odlučili da ih uklone kada je bila tinejdžerka. Međutim, kako i piše u svojoj knjizi, „Problematizovanje interseksualnosti: sumnjiva dijagnoza,“ postojanje interseks karakteristika ne šteti ničijem životu ni zdravlju. Pa ipak, interseks osobe trpe nepotrebne operacije na koje su primorane kako bi im tela bila usklađena sa društvenim normama.

Stoga, uzmemo li u obzir postojanje interseks osoba poput Džordžien, opcija „X“ u izvodu iz matične knjige rođenih izgleda kao korak u pravom smeru, zar ne? Pa ne, i ne baš.

Ko želi da bude ubačen u fioku označenu sa „drugo“? Država Vašington definiše X kao „rod koji nije isključivo muški ili ženski, uključujući, ali i ne ograničavajući se samo na interseks, androgine osobe, birodne, demirodne, muško-ka-ženskom, rodnofluidne, rodnoqueer, nebinarne, panrodne, treći pol, transrodne, transeksualne, Two spirit, i neodređene osobe.“

Pretpostaviti čak i samo zarad statistike, da je neko ko se identifikuje kao interseks sličan nekom ko se identifikuje kao rodnofluidna osoba, dakle osoba čiji rodni identitet nije fiksiran, slično je kao kada bismo strpali zajedno sve rasne manjine u „nebele osobe“, ignorišući činjenicu da su iskustva različita u različitim rasnim grupama.

Pored toga što se vrlo različiti ljudi ubacuju u istu grupu, kategorijom „X“ mešaju se pol i rod. Dok su „muško“ i „žensko“ polni termini koji kategorizuju osobe na osnovu njihovih reproduktivnih struktura (koliko god takva praksa bila problematična), „X“ čini široki raspon uglavnom rodnih identiteta, iako je interseks ubačen u isti koš.

Opasno je mešati pol sa rodom. Pol se odnosi na anatomsku i fiziološku dispoziciju, dok se rod na individualnom nivou odnosi na to kako sebe vidimo u smislu maskuliniteta i femininiteta, i kako se prema nama ophode na osnovu toga šta ljudi misle da znaju o našim telima. Dopuštanjem kategorija „muški“, „ženski“, a sada i „X“ u izvodu iz matične knjige rođenih kako bi se navodno identifikovale interseks, nebinarne, trans, rodnofluidne i rodnoqueer osobe, država Vašington pretvara ovo smušeno mešanje pola i roda u zakon.

Opcija „X“ mora da ima smisla nekim ljudima, zar ne? Možda je ista odgovor za današnju rodnoqueer omladinu? Ne nužno. Intervjui iz istraživanja Barbare Risman ukazuju na to da neki od njih odbacuju kategorizaciju i opciju trećeg roda. Drugi će možda iskoristiti mogućnost da se odrede kao „X“ u izvodu iz matične knjige rođenih.

I dok dodavanje opcije „X“ u izvod iz matične knjige rođenih proširuje naše razumevanje pola, na njega više gledamo kao na zavoj, ne i lek, za trajni problem kategorizovanja pola i roda. Ali to je početak, a moramo početi negde. Odsek za popis stanovnika ima problema sa rasnim kategorijama svaki put i opcije menja shodno potrebama. Neka uvođenje kategorije „X“ bude šlagvort za diskusiju o tome koje nam kategorije trebaju i zašto.

Barbara Rismanje profesorka sociologije na Univerzitetu u Ilinoju, Čikago. Njena najnovija knjiga zove se “Where the Millennials Will Take Us”.
Džordžien Dejvis je interseks aktivistkinja i asistentkinja na predmetu sociologija Univerziteta u Nevadi, Las Vegas. Napisala je nagrađivanu knjigu “Contesting Intersex: The Dubious Diagnosis.”

Prevod: MJ
Izvor: Vašington: uvođenje opcije trećeg roda samo početak