Evropski parlament je prošle nedelje usvojio rezoluciju kojom se proglašava da su trans žene žene.
Rezolucija, usvojena prošle nedelje, sadrži niz preporuka koje bi Evropska unija trebalo da zastupa na 70. godišnjem zasedanju Komisije Ujedinjenih nacija o statusu žena, koje bi trebalo da se održi sledećeg meseca.
Među preporukama je i proglašenje kojim se naglašava „važnost potpunog priznavanja trans žena kao žena, uz napomenu da je njihovo uključivanje od suštinskog značaja za delotvornost bilo kojih politika rodne ravnopravnosti i borbe protiv nasilja“.
Druge odredbe koje se odnose na LGBTQ+ osobe uključuju potrebu za „sveobuhvatnim alatom za praćenje i suzbijanje demokratskog nazadovanja i nazadovanja u oblasti ženskih prava“, kao i konstataciju o porastu napada na LGBTQ+ aktiviste/kinje i aktivistkinje za prava žena.
Prema navodima portala LGBTQ+ Nation, niz preporuka usvojen je sa 340 glasova za, 141 protiv i 68 uzdržanih.
Iako većina rezolucija Evropskog parlamenta nisu pravno obavezujuće, njihovo usvajanje obično ima značajan politički uticaj unutar država članica EU.
Izveštavajući o konvenciji, novinarka Erin Rid ocenila je da je usvajanje rezolucije dovelo Evropsku uniju u „direktan sukob“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje će takođe prisustvovati konferenciji UN-a u Njujorku sledećeg meseca.
Stanje LGBTQ+ prava u toj severnoameričkoj zemlji naglo se pogoršalo nakon inauguracije američkog predsednika Donalda Trampa, koji je potpisao niz izvršnih uredbi usmerenih protiv LGBTQ+ zajednice, a posebno protiv trans osoba.
Rezolucija je u oštroj suprotnosti i sa stavom vlade Ujedinjenog Kraljevstva o pravima trans osoba, nakon što je premijer Keir Starmer prošle godine izjavio da smatra da trans žene nisu žene.
Nekoliko zemalja u Evropi takođe je počelo da uvodi anti-LGBTQ+ politike i zakone, posebno država članica EU Mađarska, koja je prošle godine zabranila održavanje Prajd marševa.
Desetine hiljada stanovnika Mađarske širom zemlje tada su se okupile kako bi protestovale protiv usvajanja tog zakona, a gotovo svakodnevni protesti održavali su se tokom juna i aprila.
Gradonačelnik mađarske prestonice Budimpešte, Gergelji Karačonji, suočava se sa krivičnim prijavama nakon što je prkosio zabrani Prajda u junu 2025. godine, dozvolivši organizatorima da održe LGBTQ+ Prajd marš.
Odgovarajući na optužbe, Karačonji je na društvenim mrežama rekao da je „od ponosnog osumnjičenog, postao ponosni optuženi“.
Dodao je: „Izgleda da je to cena koju u ovoj zemlji plaćamo kada se borimo za sopstvenu slobodu i slobodu drugih.“
Prevela: MJ
