Švajcarski parlament trenutno raspravlja o zabrani tretmana prilagođavanja tela rodnom identitetu za osobe mlađe od 18 godina (maloletna lica od 16 godina starosti). Ovaj članak objašnjava koja prava imaju roditelji i deca.
Pitanje je u Švajcarskoj pokrenula ministarka zdravlja kantona Cirih, Natali Rikli, iz desničarske Švajcarske narodne partije. U julu je pozvala na nacionalni zakon kojim se zabranjuju operacije „promene pola“ (odnosno prilagođavanja tela rodnom identitetu, prim. prev.) maloletnim licima (osobama od 16 do 18 godina starosti) i dozvoljava upotreba blokatora puberteta samo u svrhu naučnih istraživanja.
Sada je njena stranačka koleginica Nina Fer Dizel, takođe iz kantona Cirih, podnela odgovarajući predlog u Bernu. Parlament će stoga morati da odluči o zabrani intervencija u pubertetu kod maloletnika od 16 do 18 godina starosti.
Pitanje je ideološki obojeno, ali pogađa samo malu grupu. Operacije prilagođavanja tela rodnom identitetu kod maloletnika u poslednje vreme su se povećale u Švajcarskoj, ali su na niskom nivou.
Novine „20 Minuten“ pišu, pozivajući se na saveznu vladu, da se broj operacija povećao sa sedam na 32 između 2018. i 2023. godine. Međutim, sve su to bile gornje operacije (operacija uklanjanja dojki) i sve su izvedene na osobama starijim od 16 godina.
Do danas, u Švajcarskoj ne postoji poseban zakon koji reguliše tretman adolescenata sa rodnom disforijom. Pravni okvir je komplikovan, a praksa nije standardizovana.
Šta važi danas, koja prava imaju roditelji i deca, odnosno tinejdžeri i kakva je praksa u procesu tranzicije? Evo odgovora na najvažnija pitanja.
Ko odlučuje o promeni pola, roditelji ili dete?
To zavisi od slučaja do slučaja. U Švajcarskoj, deca i tinejdžeri mogu sami da donose odluke o medicinskim intervencijama, čak i protiv želje roditelja. Ovaj princip se odnosi i na operacije prilagođavanja tela rodnom identitetu. Međutim, preduslov je da su sposobni za rasuđivanje.
Šta znači da je osoba „sposobna za rasuđivanje“ u kontekstu ove operacije?
Termin je relativan. Sposobnost rasuđivanja zavisi od lične zrelosti, kao i od medicinske mere, a njena procena podleže medicinskom razjašnjenju.
Ne postoji pravno obavezujuća starosna granica na kojoj se pretpostavlja sposobnost rasuđivanja. Međutim, Švajcarska akademija medicinskih nauka navodi ključne vrednosti u svojim medicinsko-etičkim smernicama.
Prema ovim smernicama, minimalna starost od sedam godina je prikladna za manje medicinske odluke. Za jednostavne intervencije to je 12 godina, a za složene tretmane, 16 godina, i to su referentne tačke. Operacija prilagođavanja tela rodnom identitetu i primena blokatora puberteta spadaju u ovu treću kategoriju složenih tretmana – dakle granica za zahvate koji se tiču procesa tranzicije i prilagođavanja tela rodnom identitetu jeste 16 godina.
Da li operacija prilagođavnja tela rodnom identitetu zahteva sposobnost rasuđivanja?
Nacionalni komitet za etička pitanja je 2024. godine izdao opsežne preporuke o tretmanu maloletnih lica sa rodnom disforijom.
Prema ovim preporukama, nepovratne mere, tj. operacija prilagođavanja tela, uvek zahtevaju da osoba koja želi tretman ima sposobnost rasuđivanja. Čak i ako bi se roditelji složili, osoba mora da sačeka sa intervencijom dok se ne smatra sposobnom za rasuđivanje u konkretnom slučaju.
S druge strane, primena blokatora puberteta smatra se povratnom merom i moguća je pre nego što osoba dostigne uzrast za rasuđivanje. Preduslov je da dotična osoba to želi, da roditelji daju saglasnost i da postoji medicinska indikacija.
Šta se dešava u slučajevima sa razvedenim roditeljima koji se ne slažu?
Vlasti se takođe pitaju. Ako razvedeni roditelji imaju zajedničku roditeljsku odgovornost, što je danas norma, oboje moraju da daju pristanak za ozbiljne medicinske intervencije ako njihova maloletna deca još nisu sposobna za rasuđivanje.
Ako roditelji ne mogu da se slože, poziva se organ za zaštitu dece i odraslih. On će ispitati šta je u najboljem interesu deteta i može da delegira pravo donošenja odluke u datom slučaju jednom od roditelja.
Da li klinička praksa u Švajcarskoj odstupa od pravnog okvira?
Ukratko, da. Da biste ovo razumeli, morate pogledati dve tačke. Prvo, Švajcarska ima liberalni pravni okvir za operacije prilagođavanja tela rodnom identitetu koji se oslanja na medicinsku stručnost. To ide toliko daleko da savezna vlada eksplicitno odbacuje razvoj smernica za lečenje.
Drugo, Savet za etiku u svojim preporukama navodi da je „uskraćivanje medicinski indikovanog lečenja koje želi osoba sa sposobnošću rasuđivanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti etički nedopustivo“.
Uprkos ovoj početnoj poziciji, operacije prilagođavanja tela rodnom identitetu kod maloletnika su izuzetno retke u Švajcarskoj. Postupci su ponavljamo generalno ograničeni na torzoplastiku, tj. promenu oblika ili uklanjanje dojki. S druge strane, većina klinika odbija da izvodi operacije na primarnim polnim organima maloletnika.
Da li lekari moraju da obaveste roditelje o lečenju?
Ako deca još nisu sposobna za rasuđivanje, roditelji uvek moraju da budu uključeni u donošenje odluke o lečenju. Međutim, adolescenti koji su sposobni za rasuđivanje imaju pravo na informacije. Njihov tretman podleže medicinskoj poverljivosti.
U jednoj smernici, Švajcarsko lekarsko udruženje savetuje lekarima da se oslobode svoje obaveze poverljivosti – gde god nema kršenja odnosa između roditelja i dece – kako bi mogli da dele informacije sa roditeljima.
Da li su poznati slučajevi neslaganja roditelja i dece oko tretmana?
Slučajevi u kojima roditelji odbijaju proces tranzicije svog deteta i pokušavaju da ga legalno spreče objavljeni su samo nekoliko puta u Švajcarskoj.
Najpoznatiji primer dolazi iz Ženeve, gde je trinaestogodišnja devojčica želela da započne tranziciju 2022. godine. Roditelji su odbili blokatore puberteta i zahtevali psihološko savetovanje. Devojčica je odvojena od roditelja po nalogu vlasti. Ženevski sud je kasnije presudio da roditelji više neće moći da sprečavaju proces tranzicije svog deteta od njegove 16. godine.
Slučaj je pratila konzervativna hrišćanska pravna organizacija ADF International (Savez za odbranu slobode) i koristila ga za propagandu širom sveta.
Da li postoje kritike medicinskih ustanova?
U 2024. godini roditelji su javno optužili nekoliko institucija specijalizovanih za tretman i pružanje pooći deci i adolescentima sa rodnom disforijom.
U četiri od devet slučajeva, kritike su bile usmerene na Kliniku za dečju i adolescentnu psihijatriju u Cirihu, koja je optužena da je delovala prerano i vršila pritisak na roditelje isticanjem rizika od samoubistva kod trans dece. Klinika je negirala optužbe.
Roditelji su napisali pismo kantonalnoj lekarki i Natali Rikli, koja je potom naručila izveštaj i obratila se medijima 2025. godine pozivajući na nacionalnu zabranu.
Da li maloletnici mogu sami da odlučuju o administrativnim promenama oznake za rod?
Za administrativnu promenu oznake za rod potrebno je da dotična osoba bude sposobna za rasuđivanje. Prema saveznoj vladi, generalno se pretpostavlja za je uzrast zaovu konkretnu odluku od 12. godine, međutim za ovo konkretno pitanje kao i za operativni deo – granica je 16 godina. Naime, prema novom zakonu, koji je na snagu stupio 1. januara 2022, sve osobe starije od 16 godina i bez zakonom propisanog staratelja, moći će da promene svoju oznaku za rod i ime samoodređenjem u matičnoj službi. O tome više na našem sajtu.
Međutim, oni koji su mlađi od 16 godina takođe moraju imati saglasnost roditelja. Od 16. godine, odluka je isključivo na dotičnoj osobi, ako ima sposobnost rasuđivanja.
Kako se Švajcarska poredi sa drugim zemljama kada je u pitanju operacija prilagođavanja tela rodnom identitetu?
Samo na papiru, Švajcarska je jedna od najprogresivnijih zemalja kada je u pitanju operacija za trans adolescente. Međutim, u praksi ovo važi i ograničeno je samo na „gornje operacije“, tj. operacije dojki, a ostalo su senzacionalistički navodi i zloupotreba termina maloletno lice.
Trenutna diskusija o zabrani prati primer drugih nekada progresivnih zemalja poput Norveške, Švedske, Danske, Finske i Velike Britanije, koje su pooštrile svoje smernice i sada dozvoljavaju operaciju prilagođavanja tela maloletnika samo u izuzetnim slučajevima. Ove zemlje su takođe ograničile pružanje hormonske terapije (blokatora puberteta).
Prevela i priredila: MJ
