"Dugina mapa i indeks" koja ocenjuje zaštitu lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba širom Evrope pripisala je Moldaviji najveći napredak u poboljšanju pravnih standarda u proteklih godinu dana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Međutim, dok aktivisti priznaju određeni napredak u ovoj pretežno pravoslavnoj zemlji, kažu da rezultati istaknuti u novom izveštaju organizacije ILGA-Europe ne ukazuju automatski na povećanu toleranciju i da politička volja izabranih zvaničnika ostaje "ključna varijabla".
Jedna od najistaknutijih aktivistkinja za LGBT prava u Moldaviji, direktorika informativnog centra GenderDoc-M Angela Frolov, koja je doprinela istraživanju ILGA-Europe, regionalnog dela Međunarodne asocijacije lezbejki, gej osoba, biseksualaca, trans i interseks osoba (LGBTI), rekla je da je zadovoljna "skokom". Međutim, kazala je da poboljšanje samo "znači da imamo okvir" za stalne napore u zaštiti prava.
"Govorimo isključivo o pravnoj osnovi, a ne o društvu, ne o nivou tolerancije ili netolerancije u društvu Republike Moldavije ili bilo koje druge zemlje", rekla je Frolov Moldavskom servisu RSE.
Na godišnjem nivou, Moldavija se popela više od bilo koje od 48 drugih zemalja ocenjenih u istraživanju, koje je objavljeno 11. maja. Ipak, na 23. mestu još je daleko od vrha tablice, gdje je Malta, a slede Belgija i Danska.
Njena ocena od 39 posto o zaštiti LGBT zajednice stavlja je iznad svih drugih postkomunističkih zemalja izvan bivše Jugoslavije, ali ispod dugogodišnjih članica EU osim Italije. Znatno je iznad svih bivših sovjetskih republika, uključujući sve tri baltičke države.
U propratnom izveštaju se navodi porast govora mržnje na mnogim mestima dok se obrazovanje naziva "rastućim bojnim poljem" u otporu pravima LGBT osoba i širem prihvatanju u evropskim i centralnoazijskim društvima.
ILGA-Europe navodi da je njena rang lista pokazatelj "kako zakoni i politike ... utiču na živote LGBTI osoba" u svakoj zemlji. U Moldaviji se navodi "sve veći govor mržnje" usmeren na trans i druge LGBTI osobe "od strane političara i verskih lidera".
Međutim, ILGA-Europe takođe tvrdi da je "javno prihvatanje poraslo" kada su u pitanju LGBT osobe u Moldaviji.
Citira anketu koju je naručio GenderDoc-M koja je pokazala značajan porast u glavnom gradu u "pozitivnim ili neutralnim" stavovima prema LGBT osobama na oko 55 posto, s 33 posto tri godine ranije.
Međutim, nacionalno istraživanje o percepcijama i stavovima prema jednakosti predstavljeno Moldavskom veću za jednakost u junu 2022. pokazalo je da bi 64 posto ispitanika "isključilo" LGBT osobe iz zemlje.
Često citirana sociološka studija koju su delimično finansirale Švajcarska i Švedska, a objavljena u januaru, zaključila je da su LGBT osobe najmarginalizovanija manjinska grupa u Moldaviji.
Direktorka za zagovaranje ILGA-Europe, Katrin Hugendubel, naglasila je da su stavovi izabranih zvaničnika ključni u borbi za šire društveno prihvatanje.
"Iako možda postoji korelacija između veće društvene prihvaćenosti i progresivnog zakonodavstva, postoji ključna varijabla u toj jednačini: politička volja", rekla je Hugendubel za RSE.
"Pozitivna promena se dešava na mestima gdje su politički predstavnici voljni da obave posao koji moraju kako bi zaštitili LGBTI osobe."
Moldavija je donela značajan Zakon o osiguravanju jednakih mogućnosti u maju 2012. uprkos protivljenju konzervativaca i onih koji su povezani s Pravoslavnom crkvom u Moldaviji, delimično umanjujući zaštitu LGBT osoba i naglašavajući njenu nužnost da se Moldavcima osigura ukidanje viza za EU.
Nekoliko puta u narednoj deceniji moldavski proruski komunisti i socijalisti nastojali su usvojiti zakone usmjerene protiv "homoseksualne propagande".
Usledili su neuspesi, poput naizgled prigušenog izglasavanja 2013. o zabrani "javnog informisanja" koje propagira "druge (intimne) odnose osim onih vezanih za brak ili porodicu."
Prozapadna vladajuća većina izmenila je zakon o jednakim mogućnostima iz 2012. godine 2022. uz izričitiju zaštitu LGBT osoba, uz nove mere protiv zločina iz mržnje i govora mržnje koje su doprinele porastu rangiranja ILGA-Europe.
Novi izvještaj ILGA-Europe uključuje kritike prošlogodišnjeg protivljenja Moldavije rezoluciji PACE kojom se osuđuje nasilje nad LGBT osobama, te anti-LGBT izjave gradonačelnika Kišinjeva i drugih izabranih zvaničnika, kao i istaknutih verskih lidera.
Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban (Ion Ceban) nagovestio je u junu 2022. da javna mjesta nisu mesto za parade ponosa. "Radite šta želite kod kuće, a ne u javnosti", rekao je usred sve većeg protivljenja lokalnih zvaničnika da se dozvoli održavanje godišnje parade u tom gradu.
Mitropolit Kišinjeva i cele Moldavije, Vladimir, pozvao je vlasti da zabrane Paradu ponosa. U novembru 2022. biskup u Baltiju, drugom najvećem gradu u Moldaviji, nazvao je LGBT zajednicu "perverznjacima".
Moldavija je dobila status kandidata za članstvo u EU u junu 2022., nakon što je ubrzala podnošenje zahteva posle ruske invazije na susednu Ukrajinu četiri meseca ranije.
Hugendubel navodi te težnje ka Evropskoj uniji kao podsticaj za zaštitu ugroženog stanovništva, dodajući da "ako se kredibilitet procesa dovede u pitanje, nazadovanje ljudskih prava predstavlja stvarnu opasnost".
Zemlje koje su najlošije prošle na rang listi ILGA-Europe poznate su po zaostacima po pitanju LGBT prava. Azerbejdžan je na 49. mjestu odmah iza Jermenije (47) i Turske (48).
