Južna Koreja: borba trans aktivista/kinja za priznanje i prihvatanje - Geten

Trans osobe u Južnoj Koreji trpe represiju, nisu adekvatno predstavljene, a često su i zanemarene. Zvanična dokumenta koje izdaje vlada i istraživanja ne pokrijavju razlike između pola i roda, što znači i da ne postoji zvanična statistika. Procenjuje se da u Južnoj Koreji živi oko 6000 trans osoba, mada se ovaj broj zasniva na malom uzorku osoba čiji je rod pravno priznat, nakon izvršene operacije prilagođavanja tela rodnom identitetu.

Diskriminacija trans osoba u Južnoj Koreji je opšte mesto i otežava pronalaženje posla, obrazovni proces i korišćenje javnih prostora. Neki od najtežih primera vezani su za vojnu regrutaciju, gde svi muškarci moraju da se podvrgnu medicinskom pregledu kojim se utvrđuje njihova telesna podobnost, i upravljanje drugih segmenata života na osnovu binarnosti roda, kao što su isključivo ženske obrazovne institucije.

Jedno od rešenja za promovisanje veće tolerancije i prihvatanja trans osoba je implementacija zakona koji osobe štite od diskriminacije. Međutim, nekoliko pokušaja od 2007. godine da se donese antidiskriminacioni zakon u Narodnoj skupštini je propalo. AntiLGBTIQ grupe su glasni protivnici uvođenja ravnopravnosti u zakon, poteza koji bi osim zaustavljanja diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije, ali i roda, invaliditeta i rase, imao i širi domet i uticaj.

Pravni i institucionalni sistemi Južne Koreje zasnovani su na principu heteronormativne rodne binarnosti kojom se učvršćuju tradicionalne rodne uloge. I dok je u Južnoj Koreji moguće zakonski promeniti oznaku za rod nakon pionirskog slučaja javne ličnosti Harisu 2002. godine, postoji takođe i skup restriktivnih kriterijuma koji moraju biti ispunjeni.

To uključuje i preduslov da osoba mora da se prethodno podvrgne operaciji prilagođavanja tela rodnom identitetu, preduslov koji automatski isključuje oko 90 procenata trans osoba koje nisu prošle ovu operaciju. Čak i one osobe koje se podvrgnu ovoj operaciji kako bi zakonski promenile identitet i dobile dokumenta, nailaze na ozbiljne probleme, jer nije moguće promenti jedinstveni matični broj koji se dobija po rođenju i kojim se ukazuje na rod osobe.

Nedavno je pitanje diskriminacije trans osoba još jednom došlo u žižu početkom 2021, nakon samoubistva Bjan Hi-su, vojnika koja je prisilno otpuštena iz vojske nakon što se podvrgla operaciji prilagođavanja tela rodnom identitetu (MuŽ). Njen slučaj je podvukao stigmu i probleme trans osoba u Južnoj Koreji, uz presudu vojske da je gubitak muških genitalija ravan fizičkom i mentalnom invaliditetu. Njeno iskustvo je pokazalo da se vojna kultura nije promenila, kao i ironiju isključivanja osobe koja je očajnički želela da služi svojoj zemlji, u situaciji kada mnogi žele da izbegnu služenje vojnog roka.

I dok je prisilno izbacivanje Bjan nedavno sudski ocenjeno kao nezakonito i potom poništeno od strane okružnog suda nakon njene smrti, ono ne predstavlja nikakvu utehu, niti garanciju onima koji/e razmišljaju o operaciji prilagođavanja tela rodnom identitetu, da i oni/e neće biti diskriminisani/e od strane svog poslodavca.

Trans osobe u Južnoj Koreji koriste društvene mreže za razbijanje socijalnih barijera i promovisanje prihvatanja. Nekoliko trans vlogera dobilo je veliki broj pratilaca. Kroz takav sadržaj ljudi u Južnoj Koreji se upoznaju sa svakodnevicom trans osoba.

Trans osobe su počele takođe da ulaze i u širu svest društva kroz hit dramsku seriju Itaewon Class, u kojoj se pojavljuje lik koji prolazi kroz proces tranzicije. Reakcija javnosti je bila blaga u odnosu na 2012, kada je jedna od najvećih medijskih kuća, naprasno otkazala emitovanje serije XY She, nakon samo jedne epizode. U ovoj seriji trans žene razgovaraju o svojim životima, međutim reakcije javnosti su bile izrazito negativne nakon prve epizode, i to je iskorišćeno kao razlog za prekid emitovanja serije.

Jedno od interesantnih zapažanja iz organičenog predstavljanja trans osoba na televiziji u Južnoj Koreji je to da se trans muškarci gotovo ne pojavljuju u ovakvim sadržajima. I dok su Harisu i Bjan Hi-su postale nacionalni heroji i podigle svest o trans ženama i njihovim problemima, u javnom životu ne postoji nijedan prominentan trans muškarac.

Južnokorejskom društvu teže pada prihvatanje trans muškaraca zbog patrijarhata i činjenice da se žene smatraju potčinjenim muškarcima. Poteškoće s koncepcijama trans muškaraca mogu da objasne zašto su autori serije Itaewan Class, odlučili da predstave trans ženu, kada bi glumici koja je dobila ulogu bilo lakše da igra transrodnog muškarca. Li Ju-jang, glumica koja je igrala trans ženu u ovoj seriji, bila bi logičan izbor da igra trans muškarca pošto je često na filmu i televiziji igrala likove „muškarača“. No, predstavljanje trans muškarca bilo bi rizičnije.

Južna Koreja će morati još da se bori za inkluzivnije društvo, ali napori trans osoba da podignu svest i ispričaju i podele s drugima svoje priče, pomažu u uvođenju neke vrste kulturne promene. I dok napori da se pomena promoviše odozdo jesu važni, pomoć odozgo kroz mere vlade i institucionalne promene je takođe neophodna.

Autorka teksta Stela Jang je istraživačica na postdoktorskim studijama Univerziteta u Sidneju.

Prevela: MJ

Izvor