Čile: izabrana prva trans žena u kongres, predsednički izbori dovode LGBT+ prava u pitanje - Geten

Čile je izabrao svoju prvu transrodnu zvaničnicu u nacionalno zakonodavstvo. Emilija Šnajder je prva autovana trans osoba koja je izabrana za članicu Nacionalnog kongresa Čilea.

Ova dvadesetpetogodišnjakinja je ranije došla u žižu javnosti kada je izabrana da predstavlja preko 42000 studenata/kinja kao predsednica studentske federacije Univerziteta Čilea, gde je studente/kinje predvodila u društvenim protestima koji su se odigrali između 2019 i 2021.

Šnajder je dobila preko 26000 glasova na izborima na nacionalnom nivou, i predstavljaće 10. okrug Santjago de Čilea, glavnog grada Čilea. Zakletvu u Donjem domu položiće sledeće godine u martu mesecu, a na svojoj novoj poziciji nastojaće da „proširi prava na stabilan način koji uključuje dijalog“.

Uprkos njenoj istorijskoj pobedi, Šnajder priznaje da su joj osećanja pomešana dok se Čile priprema za izbor novog predsednika. Ona se boji potencijalne pobede krajnjih desničara, što bi onda značajno naškodilo LGBT+ osobama i zajednici.

„Bezbednost, dostojanstvo, i integritet prava LGBTI zajednice i žena su pod znakom pitanja,“ izjavila je.

Devetnaestog decembra, u Čileu će se održati predsednički izbori između ekstremnog desničara populiste, Hoze Antonija Kaste i levičarskog kandidata, Gabrijela Borića. Nakon prvog kruga glasanja, Kast je bio u vođstvu, ali nijedan od kandidata nije osvojio 50 procenata glasova da bi automatski pobedio u prvom krugu.

U prošlosti je Kast bio protiv bračne jednakosti i abortusa, i branio je Pinočea i njegovu diktaturu. Šnajder je zabrinuta da bi stopa zločina iz mržnje skočila pod ultrakonzervativnom vladom.

Međutim, ona i dalje veruje da postoji šansa za pozitivnu promenu.

„Krajnjoj desnici je potreban strah kako bi pobedila, ali moramo da se potrudimo da pobedi nada, ista ona nada koja nas je navela da glasamo za novi ustav (2020) i nada koja nas je mobilisala u poslednjih deset godina da protestujemo“, dodala je.

U poslednjih deset godina, Čile je napravio značajan napredak u polju LGBT+ prava, uz uvođenje istopolnog partnerstva i njegovu legalizaciju 2015. Ove godine, 23. novembra, donji dom Čilea, usvojio je zakon o istopolnom braku, i na taj način ovu zemlju približio bračnoj ravnopravnosti.

Kada su u pitanju prava trans osoba, situacija je takođe bila pozitivna. Godine 2016, članovi komisije čileanskog Senata odobrili su meru kojom se regulišu prava trans osoba u ovoj zemlji.
Naime, oni su tada odobrili predlog kojim se odraslim transrodnim osobama dozvoljava da zakonski promene svoje lično ime i oznaku za rod bez odlaska kod sudije. Više o tome ovde.

Septembra 2018, trans osobama u Čileu je omogućeno da promene lično i ime i oznaku za rod u ličnim dokumentima bez prethodno izvršene operacije prilagođavanja tela rodnom identitetu. Predlog koji je 2016. odobren od strane Komisije senata, dobio je sada i odobrenje čileanskog Kongresa.

Prevela: MJ


Izvor