Trans seks radnice/i o tome zašto seks rad mora biti dekriminalizovan - Geten

Po prvi put je na stotine seks radnica marširalo ulicama Stokholma, zahtevajući prava i dekriminalizaciju seks rada.

Protestanti su zahtevali da vlada ukine „štetnu“, „nepravednu“ i „stigmatizujuću“ kriminalizaciju seks rada.

Na protestu održanom 29. septembra, aktivistkinje/i, pozvali su vladu da čuje njihovu osudu švedskog modela – zakona o seks radu koji kriminalizuje klijente seks radnica/ka i kom se organizacije koje se bave pravima seks radnica širom sveta protive.

Trans seks radnice/i govore za PinkNews o tome kako kobna kombinacija transfobične diskriminacije i kriminalizacije seks rada dovodi njihovu bezbednost i opstanak u pitanje.

„Transrodne i queer osobe u Norveškoj, generalno gledano, i dalje su stigmatizovane i diskriminisane, a to je samo jedan deo problema“, kaže Lilit, iz norveške organizacije za prava seks radnica PION. „Mi se kao zajednica često dovodimo u vezu i sa seks radom.“

„Kada švedski model kriminalizuje naše klijente, on istovremeno stvara i ideju da smo i mi kriminalci. Da, zakon kriminalizuje samo klijente, ali stvara i iluziju o tome da je cela industrija seksa kriminalna. Na taj način na nas gledaju kao na parazite, čudovišta koje svet mora da ukine i iskoreni,“ kaže ona.

Prava seks radnica/ka su ljudska prava

Transparent na maršu u Stokholmu. (Twitter/SWARM)

Švedski model, poznat i kao skandinavski, prema kom je plaćanje za seksualne usluge protivzakonito, hvaljen je kao napredan od strane feminističkih organizacija kada je uveden 1999. Verzije ovog zakona su potom uvedene i u drugim zemljama, uključujući Norvešku, Island, Irsku i Kanadu.

Godine 2016, organizacija Amnesty International traži da se seks rad dekriminalizuje globalno, jer trenutni modeli delimične kriminalizacije sprečavaju „realizovanje  ljudskih prava seks radnica/ka“.

„Kriminalizacija ima dvoznačan uticaj na seks radnike/ce“, kaže Dina iz Trans United Netherlands, za PinkNews.

„Dekriminalizacija je za trans seks radnice/ke veoma važna, jer mi već trpimo diskriminaciju i kriminalizovane smo kao trans osobe, vidljive smo u društvu, a onda jedini način na koji možemo da radimo, da nađemo posao, je predominantno, bavljenje seks radom,“ kaže ona.

„Kriminalizacija seks rada znači da zapravo postoji dupla kriminalizacija. Jedna je ta što smo LGBTIQ osobe, a druga ta što smo seks radnice/i.“

Trans seks radnice/i veoma su važne/i za pokret za prava LGBTIQ osoba

Protest u Stokholmu organizovala je organizacija seks radnica Fuckförbundet. (Twitter/SWARM)

Red Canary Song je njujorška grassroots organizacija migranta/kinja seks radnica/ka koja se bori za pravdu i odgovornost policije, nakon smrti maserke, Kineskinje, Jang Song, tokom policijske racije u Flašingu, novembra 2017.

Direktorka organizacije, Kejt Zen, kaže da američki zakoni protiv seks rada slični švedskom modelu utiču na rast policijske kontrole seks radnica i „primarno dovode u opasnost migrante/kinje, trans i ulične seks radnice/ke, dok ne doprinose smanjenju faktora koji utiču na bavljenje seks radom: siromaštvo, zakone o migracijama, nedostatak adekvatnog i pristupačnog stanovanja i zdravstvene zaštite“.

„Migranti/kinje, obojene osobe, i trans seks radnice/i su one koji policija dominantno hapsi, i koji/e prijavljuju užasno nasilje od strane policije, uključujući i seksualno nasilje,“ kaže ona. „Ironično je to da su to takođe grupe ljudi kojima organizacije koje se bore za zabranu seks rada i pro policijski su orijentisane navodno žele da pomognu. Jasno je da je njihova pomoć pogrešno usmerena, i da zapravo škodi upravo onim ljudima koji su najranjiviji u društvu.“

“Nema loših kurvi, samo loših zakona.” (Twitter/SWARM)

„Više od 50 procenata seks radnica u SAD kažu da su se okrenule seks radu kako bi preživele, platile medicinske troškove, i to zbog diskriminacije prilikom zapošljavanja na drugim mestima. LGBTIQ osobe se bave seks radom i vođe LGBTQ pokreta u Njujorku tokom pobune u Stonvolu bile su upravo tamnopute trans seks radnice – Silvija Rivera i Marša P. Džonson,“ kaže Kejt.

Njujork je prva američka savezna država koja je predložila zakon o dekriminalizaciji seks rada, juna ove godine – istog meseca kada je Lajlin Polanko, trans seks radnica afro Latino porekla, umrla u samici zatvora na Rajkers Ajlendu, pošto je osuđena zbog prostitucije.

Novozelandski model

Na desetine organizacija koje se bore za prava seks radnica/ka izašlo je na protest u Stokholmu u nedelju.

Hena, iz organizacije koju vode seks radnice/i, FTS Finland, kaže da su seks radnice/i u Finskoj izašle na protest u znak podrške svojim švedskim kolegama/inicama „kao i svim drugim koleginicama/ama koje/i trpe  zbog švedskog modela.“

„Bilo da su trans seks radnice/i ili cisrodne/i, ovaj model ima poguban uticaj i na jedne/i i na druge/, jer ne sluša, niti uzima u obzir šta same seks radnice/i imaju da kažu. Saslušajte nas, molimo vas!“ kaže ona.

Samo jedna država na svetu je uvažila glasove svojih seks radnica/ka i dekriminalizovala seks rad – a to je Novi Zeland.

Novozelandski model podržava prava i borbu seks radnica i dekriminalizaciju seks rada. Uveden je 2003. godine.

I dok je pristup Novog Zelanda takav da nastoji da seks radnicama/ima omogući bezbednost, druge države kao da nazaduju u pogledu položaja i prava seks radnica/ika.

Mimi, trans seks radnica, migrantkinja, iz francuskog sindikata seks radnica/ka STRASS, kaže za PinkNews da zakoni kojima se kriminalizuju klijenti – uvedeni u Francuskoj 2016. godine – utiču negativno na mnoge trans seks radnice.

„Posebno one koje su trans seks radnice i migrantkinje, koje su suočene s velikom diskriminacijom, posebno kada nemaju lična dokumenta i rade na ulici. Mnoge od njih žive u stalnoj nesigurnosti, trpe veću agresiju i nasilje.

„Porast fizičkog nasilja i napada, jer trenutno, trans seks radnice koje su migrantkinje treba da se izoluju kako bi mogle da sakriju svoje klijente od policije, a to je upravo i razlog zbog kog su više izložene nasilju nego pre, jer se boje da će im klijenti biti uhapšeni.

„Ovo i činjenica da je klijenata manje, direktna su posledica kriminalizacije klijenata.“

Kriminalizacija uvećava policijsko nasilje nad seks radnicama

Crveni kišobrani – simbol borbe seks radnica/ka širom sveta – na maršu u Stokholmu. (Twitter/SWARM)

Policijska brutalnost i nasilje kao rezultat kriminalizacije klijenata su nešto što se dešava i u Irskoj i čega su tamošnje seks radnice svesne, priča Adi, iz organizacije Sex Workers Alliance Ireland.

Irska je 2017. godine uvela zakone kojim je kupovina seksualnih usluga protivzakonita, ali su samo dva klijenta procesuirna otad – dok smo za to vreme „videli skok od 92 procenta u nasilnim krivičnim delima počinjenim nad seks radnicama/ima“, kaže ona.

„U Irskoj i drugde, nemoguće je pronaći posao u bilo kojoj drugoj delatnosti osim u seks radu – pokušavala sam više puta da nađem neki drugi posao, ali niko neće da vas zaposli,“ kaže Adi. „A onda dok se bavimo seks radom, konstantno smo suočene s maltretiranjem od strane policije, što je kod mene dovelo do toga da budem izbačena iz stana u kom sam radila.“

LGBTIQ osobe i seks rad

Pokret za prava seks radnica/ka zahteva dekriminalizaciju seks rada na globalnom nivou. (Twitter/SWARM)

Široki uticaj kriminalizacije seks rada uticao je i na jačanje pokreta za prava seks radnica/ka širom sveta. Luka Stivenson, koordinator Međunarodnog komiteta za prava seks radnica/ka u Evropi (International Committee on the Rights of Sex Workers in Europe (ICRSE)), kaže da se ova organizacija pridružila stokholmskom protestu „u znak podrške dekriminalizaciji seks rada“.

„Većina LGBTI organizacija širom sveta - Transgender Europe, ILGA Europe, ILGA World – podržavaju dekriminalizaciju seks rada. Upoznati smo s činjenicom da se mnoge LGBTIQ osobe bave seks radom kako bi preživele,“ kaže on.

„Pod švedskim zakonom, i dalje su direktno pod udarom policije, kriminalizacija klijenata znači manje klijenata, znači da radnice/i moraju da ulaze u veći rizik prihvatanjem usluga koje su ranije odbijale/i, da pristaju na seks bez kondoma kako bi zaradile, i vidimo da to ima veoma negativan uticaj na LGBTIQ seks radnice/ke,“ kaže Luka.

„Nadamo se da će nakon 20 godina švedskog modela, bez ikakvog dokaza o uspešnosti ovog zakona, on biti najzad povučen u zemljama u kojima je bio na snazi.“

Feministkinje koje podržavaju skandinavski model direktno dovode u opasnost trans seks radnice

Potreba za dekriminalizacijom može se videti u šteti koja se nanosi queer i trans seks radnicama trenutnim modelom, kaže Lilit za PinkNews.

„Mi smo užasno kriminalizovane/i, nakon što su nas možda roditelji izbacili iz doma, naše porodice nas se odrekle, propadamo kroz rupe jednog veoma nepravednog sistema koji uopšte ne pruža pomoć transrodnim osobama,“ kaže ona.

„Propali smo kroz sve rupe i sigurnosne mreže koje je trebalo da nas uhvate i sačuvaju, i seks rad je poslednja takva mreža koja nas zapravo štiti, koja nam omogućava da zarađujemo i preživimo. Ono što feministkinje i abolicionistkinje rade uvođenjem i pružanjem podrške ovakvim zakonima kao što je švedski model, je zapravo podmetanje požara i uništavanje tih mreža.”

Prevela: MJ

Izvor