Južna Afrika: trans zatvorenica se borila protiv države i suda i pobedila - Geten

Dvadeset trećeg septembra, Sud jednakosti Južne Afrike doneo je odluku u korist Džejd September, trans žene i seks radnice koja je u zatvoru. Sud je presudio da su nadležni iz Državnog odeljenja za izvršenje krivičnih sankcija izvršili diskriminaciju nad Džejd Septmember time što joj nisu dozvolili da iskaže svoj rodni identitet.

Ona je osuđena na 15 godina zatvora nakon što je osuđena za ubistvo, krađu i pokušaj krađe motornog vozila. Služeći deo kazne u prostoru predviđenom za muškarce, September je trpela maltretiranje od strane nadležnih u zatvoru jer je transrodna osoba i nije joj bilo dozvoljeno da izražava svoj rod. Primoravali su je da se šiša na kratko i zabranjivali da se šminka, nosi nakit ili donji veš posebno namenjen trans osobama. Zatvorski čuvari i drugo osoblje odbijalo je da joj se obraća kao ženi. Takođe je smeštena u samicu, što je bila kazna zbog njenog ponašanja.

Zbog svega toga, September je odlučila da se obrati sudu. Predstavljali su je advokati stručni u oblasti ljudskih prava, a Džejd je naglasila da njen rodni identitet predstavlja „srž i suštinu njenog bića“. Njen tim tvrdio je da se način na koji je tretiraju u zatvoru svodi na užasnu diskriminaciju i da su njena prava – prema ustavu Južne Afrike, međunarodnom pravu i stranim i domaćim sudovima – prekršena.

Braneći Odeljenje za izvršenje krivičnih sankcija, država je tvdila da je September tretirana u skladu s načinom na koji se tretiraju zatvorenici koji su anatomski i zakonski muškarci. Dalje su tvrdili da ukoliko je September pretrpela diskriminaciju, to nije bilo nepravedno. Država je tvrdila da ukoliko je i ograničila njena prava, da je to bilo zbog njene bezbednosti, jer da joj je dozvoljeno „da se izražava kao žena, tužiteljka bi bila izložena seksualnom nasilju“. Advokati odbrane su takođe osporili njenu tvrdnju da je smeštena u samicu zbog njenog trans identiteta, već da je to učinjeno kao kazna zbog agresivnog ponašanja koje je usledilo nakon što su joj oduzeli šminku.

Gender DynamiX, organizacija koja se bavi pravima trans i rodno različitih osoba, bila je pristuna na suđenju. Njihovo svedočenje postavilo je problem u jedan širi socio-ekonomski kontekst.

„Pravno priznanje roda trans i rodno različitih osoba često se smešta u koncept binarnosti i medikalizacije,“ izjavila je Liberti Matis, izvršna direktorka Gender DynamiX-a. Ona je ukazala na to da su „hirurški i medicinski tretmani“ neophodni da bi osoba promenila oznaku za rod i da je „rodno afirmativna zdravstvena zaštita u Južnoj Africi uglavnom nedostupna velikom delu trans i rodno različitih osoba.“

I zaista, operacije prilagođavanja tela rodnom identitetu u privatnom sektoru su skupe i često ih zdravstveno osiguranje ne pokriva. Štaviše, trenutna lista čekanja za ovu operaciju u državnim bolnicama je ogromna – čeka se oko 25 godina. Ovi faktori kontekstualizuju zašto September, koja želi medicinsku tranziciju, još uvek nije dobila pristup medicinskoj nezi i i dalje je pravno smatraju muškarcem.

Trans i rodno različite osobe u Južnoj Africi suočene su s visokim nivoima diskriminacije uprkos južnoafričkim inkluzivnim zakonima i javnim politikama. Diskriminacija u školama i na radnom mestu dovodi do niskog stepena formalnog obrazovanja i zaposlenja. U međuvremenu, društvena stigma često vodi do odbacivanja od strane porodice i situacija beskućništva.

Presuda

Deset meseci nakon slučaja Džejd September, sudija Šantal Fortin donela je odluku u korist tužilje. Dok je sud odlučio da je smeštanje Džejd September u samicu povezan s njenim agresivnim ponašanjem, i stoga nije diskriminatoran, taj potez je ipak bio odlučujući za neke druge poteze zatvorskog osoblja. Sud je odbacio argument države da je September bila sprečena da izrazi svoj rod jer je to bilo za njeno dobro, i ukazao da postoje manje restriktivna sredstva uz pomoć kojih zatvorenica može da bude zaštićena. Sudija je presudila da je neuspeh države da September omogući da izrazi svoj rodni identitet „nesporno nepravedan.”

Sud je takođe proglasio neustavnim zatvorske procedure kojima se transrodni/e zatvorenici/e sprečavaju u izražavanju svog roda. Naredio da je September bude omogućeno da izrazi svoj rod u zatvoru i da joj se obraćaju kao ženi. Sudija je takođe omogućila opciju da September bude prebačena u ženski zatvor.

Kako bi se premostio jaz između inkluzivnih javnih politika i njihove realizacije u praksi, Sud je dalje naredio da svi zaposleni u Odeljenju za izvršenje krivičnih sankcija prođu obavezan trening kojim će biti senzitizovani za pitanja transrodnosti. Ova naredba je posebno pozdravljena od strane trans i rodno različitih osoba koje su ispunile sudnicu u znak podrške Džejd September.

„Implikacije ove presude sežu daleko“

Ova važna presuda potvrdila je da su prava trans osoba i zatvorenika ljudska prava i to je korak u pravom smeru. Etička vlada koja nastoji da ima jaku kulturu ljudskih prava mora da omogući uslove u kojima njihovi zatvorenici/e neće biti podvrgnuti okrutnom i nehumanom kažnjavanju. Ovo je naglašeno u uvodnom delu presude citatom Dostojevskog da „društvu treba suditi ne po tome kako se odnosi prema svojim zaslužnim građanima, već prema tome kako se odnosi prema svojim zatvorenicima.“

Presuda predstavlja pionirski trenutak u razvoju inkluzivnog pravnog sistema koji uvažava spektar životnog iskustva trans osoba.

„Iako ovaj slučaj ima veze s trans osobama u zatvoru, njegove implikacije su šireg opsega,“ rekla je Sanja Bornman, advokatica iz organizacije Lawyers for Human Rights koji su radili na ovom slučaju. „Priznanje ustavnih prava trans osoba znači da svi servisi države kao što su prihvatilišta, bolnice, klinike i škole, imaju ustanovljene javne politike i prakse koje su inkluzivne spram trans osoba.“

Presuda i činjenica da je istom dozvoljeno da September bude prebačena u ženski zatvor naglašava pravnu obavezu Južne Afrike da uključi rodnu perspektivu. Pravni lek koji je dobar u jednom slučaju, ne mora biti primenjiv na drugi. Fleksibilan pristup rodu koji je pokazao ovaj sud tera pravo i društvo napred iza ideje da rod postoji kao binarnost i da je isključivo određen polom koji je osobi pripisan po rođenju. Presuda naglašava da su institucije i pojednici odgovorni za širenje prostora za omogućavanje rodnog samoodređenja.

Presuda takođe suštinski nudi LGBTIQ+ Afrikancima/kama ohrabrujuću priču o crnoj trans ženi i njenoj istrajnosti u borbi protiv sistemske diskriminacije.

Prevela: M. Jeremić

Izvor