Parada ponosa 15. septembra, Beograd kandidat za Euro Prajd 2022 - Geten

Beograd Prajd pod sloganom “Ne odričem se” ove godine održaće se od 9 do 15. septembra, a Beograd je po prvi put kandidat i za Euro Prajd koji će se održati 2022. godine, rekli su danas organizatori prajda.

Nedelja ponosa 2019 trajaće od 9. do 15. septembra i obuhvatiće 60 različitih događaja.

Organizatori kao centralnu manifestaciju i ove godine najavljuju šetnju 15. septembra koja će imati malo promenjenu rutu.

Šetnja će početi u 17 časova na Trgu Slavija, kolona će se potom kretati kroz Ulicu kralja Milana,Trg Nikole Pašića, prolazi se gradska i republička Skupština, potom do Ulice kneza Miloša do zgrade Vlade i završava se u parku Manjež koncertom koji je najavljen za 19:30 časova.

Jedan od organizatora, Marko Mihailović, s ponosom je istakao da se Beograd našao među pet kandidata za najveću međunarodnu paradu ponosa LGBT osoba, koja se svake godine organuzuje u drugom evropskom gradu.

Prema njegovim rečima, razlog za kadidaturu leži u činjenici da su "pripadnici gej populacije trpeli veliku diskriminaciju i nasilje, ali smo vremenom došli do toga da se podigne nivo tolerancije u društvu do te mere da danas imamo miran prajd koji je jedan od najvećih u regionu".

Organizatori se iskreno nadaju da će Beograd izglasati da bude domaćin Euro Prajda koje broji svake godine i do 200.000 posetilaca i traje više od deset dana.

Ivan Đurić iz "Inicijative mladih za ljudska prava" ukazao je da je ovogodišnji slogan Beogradskog Prajda Ne odričem se, jer želimo da fokus stavimo na ljude koji su bliski pripadnicima LGBT populacije - na njihove porodice, prijatelje, kolege.

U političkom kontekstu, dodao je, slogan znači da se ne odričemo evropskih vrednosti kao što su sloboda, pravo, pravda i jednakost, a odričemo se homofobije, “četri zida” i straha.

Dragoslava Barzut iz organizacije “ Da se zna” ističe da su zahtevi Prajda i ove godine isti, apelujući da je glavni akcenat svih aktivnosti usmeren na konačno donošenje Zakona o registrovanju istopolnih zajednica kao i Zakona o rodnom identitetu.

Ona je apelovala na Ministarstvo za rad, zapošljavanjе, boračka i socijalna pitanja da formira radnu grupu kako bi se konačno sprovela strategija, čijim akcionim planom su obuhvaćena pomenuta dva zakona.

Barzut je ukazala da su i dalje u društvu najugroženije lezbejke, kao i transrodne osobe i zato smatra da bi se njihov položaj, kao i prava, bitno poboljšali donošenjem ova dva zakona.

"Ne želimo da odgovornost bude samo na nama, neka je pruzmu i drugi, samo tako ćemo se kao društvo naći u boljem položaju prema osetljivim grupama", zaključila je Barzut.

Izvor